U nedjelju je početak 10. izdanja Zimske brdske lige Japetić u 10 sati kod Šumskog dvora u Ivančićima, ujedno je i završnica Cascadia Trail Trophy-a za ovu godinu u kojem je sudjelovalo više od 1.000 natjecatelja.
Debljina
Osvijestimo opasnost

Debljina (pretilost) kronična je bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masti u tijelu. Za utvrđivanje pothranjenosti, normalne ili prekomjerne tjelesne težine te pretilosti u odraslih osoba oba spola, koristimo se određivanjem indeksa tjelesne mase (BMI).

BMI se računa tako da tjelesnu težinu izraženu u kilogramima podijelimo s kvadratom tjelesne visine izražene u metrima. Prekomjernu tjelesnu težinu definiramo kao BMI jednak ili viši od 25, a pretilost kao BMI jednak ili viši od 30.

Što kažu brojevi

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi kako u svijetu 1,6 milijardi osoba starijih od 15 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok ih je 400 milijuna pretilo. Debljina postaje sve veći problem kod sve mlađih dobnih skupina, pa se procjenjuje kako u svijetu najmanje 20 milijuna djece u dobi do 5 godina ima prekomjernu težinu. Prema podacima SZO, u Hrvatskoj je pretilo 22,3% odraslih osoba (21,6% muškaraca i 22,7% žena), a procjenjuje se da će njihov broj rasti.

Zašto NE debljini

Novo tisućljeće karakterizira epidemija debljine u razvijenim zemljama, dok se istovremeno zemlje u razvoju suočavaju s problemom gladi i pothranjenosti. U razvijenim zemljama debljina je sve učestalija i postaje jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, a kao njeni glavni uzroci navode se: suvremeni način života (smanjena tjelesna aktivnost i kretanje), neadekvatna prehrana (povećan unos masnih, slatkih i slanih namirnica) te svakodnevna izloženost stresu. Debljina i prekomjerna tjelesna težina dovode do ozbiljnih zdravstvenih posljedica te predstavljaju čimbenik rizika za razvoj kroničnih bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti  (srčani infarkt i moždani udar), dijabetes, bolesti mišićno-koštanog sustava (osteoarthritis) te neke zloćudne novotvorine (rak maternice, dojke i debelog crijeva). Nadalje, dokazano je da smrtnost raste s porastom indeksa tjelesne mase (BMI) te da je debljina u djetinjstvu povezana s višim rizikom prijevremene smrti i invaliditeta u odrasloj dobi.

Što učiniti

Prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, kao i s njima povezane kronične bolesti, uglavnom je moguće spriječiti. Iako je u prevenciji debljine najvažnija odgovornost pojedinca prema vlastitom zdravlju, neupitna je i potpora zajednice. Smjernice za zajednicu Prioritet javnozdravstvenog djelovanja u prevenciji debljine danas predstavlja promicanje zdravog načina prehrane i tjelesne aktivnosti. SZO je izradila globalnu strategiju promicanja zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravlja kako bi se sustavnom akcijom svih država članica SZO smanjila smrtnost i pobolijevanje od bolesti koje su povezane s debljinom. Sukladno tome, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske predstavilo je Nacionalnu strategiju za suzbijanje debljine i prekomjerne težine 2007.-2011. godine. Strategijom je predviđena revizija sadašnjih prehrambenih standarda i normativa, edukacija svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa te obuhvaćanje svih segmenata društva, čime bi se na zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost i stvaranje zdravih životnih navika poticala djeca i njihovi roditelji. U sastavni dio navedene strategije uključena je i kampanja poticanja dojenja tijekom prvih šest mjeseci djetetovog života.

Smjernice za pojedinca

  • truditi se postići ravnotežu između unosa i trošenja energije, 
  • održavati normalnu tjelesnu težinu, 
  • ograničiti unos masti, soli i šećera u prehrani, 
  • povećati konzumiranje svježeg voća i povrća, 
  • svakodnevno se baviti tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan), a u slučaju postojanja tjelesnih ograničenja, prilagoditi tjelesnu aktivnost vlastitim mogućnostima.

Kaže se kako nikada nije kasno usvojiti zdrave životne navike te da je čovjek mlad toliko dugo dok može usvajati zdrave navike. Stoga, iskoristimo ta saznanja kako bismo živjeli kvalitetniji i sretniji život.

Tekst preuzet iz Narodnog zdravstvenog lista Rijeka, svibanj/lipanj 2007.
Autorica teksta: Ivana Bočina, dr. med.