U nedjelju je početak 10. izdanja Zimske brdske lige Japetić u 10 sati kod Šumskog dvora u Ivančićima, ujedno je i završnica Cascadia Trail Trophy-a za ovu godinu u kojem je sudjelovalo više od 1.000 natjecatelja.
Tekstovi

Koju hranu jesti
Objavljeno: 08.02.2007.
Donosimo Vam nastavak članka "Hrana je i lijek" autora Borislava Ostojića. U ovom dijelu članka, autor nam iznosi preporuke koju hranu jesti.

I ljudi koji imaju oskudno medicinsko znanje, ili ga uopće nemaju, prihvatit će tvrdnju da sva hrana nije podjednako zdrava za ljudski organizam. Međutim, koja nam hrana donosi zdravlje, a koja vodi u bolest, teško je razlučiti bez znanstvenog istraživanja, odnosno proučavanja rezultata takvih istraživanja.

Za ljudski organizam vrlo je bitno unositi što više antioksidansa koji se bore protiv bolesti. Medicinski znanstvenici utvrdili su da je, baš zbog unošenja antioksidansa, bolje jesti:

  • crno grožđe umjesto bijelog,
  • crveni i žuti luk umjesto bijelog,
  • sirovi ili lagano kuhani kelj, cvjetaču i brokulu,
  • sirovi i zgnječeni češnjak,
  • svježe i smrznuto povrće umjesto konzerviranog,
  • povrće pripravljeno u mikrovalnoj pećnici umjesto kuhanog i pirjanog,
  • hladno prešano maslinovo - djevičansko ulje (ekstra vergine),
  • što tamnije-zeleno lisnato povrće,
  • crvenkasti umjesto žutog grejpa,
  • sirovo voće umjesto sokova,
  • svježe i smrznute sokove umjesto konzerviranih i
  • mrkvu tamnonarančaste boje, slatki krumpir i bundevu.

Spasonosne kiseline omega-3

Masne kiseline unosimo u tijelo u bezbroj suptilnih varijacija, ali dvije su vrste za nas najbitnije, jer ih i najviše unosimo. To su masne kiseline omega-3 (koncentrirane u morskim organizmima, ponajviše u plavoj ribi) i masne kiseline omega-6, koje se nalaze u biljnim uljima (ulje od kukuruza, suncokreta i uljane repice). Masne kiseline omega-3 suprotstavljaju se gomilanju krvnih pločica, šire krvne žile, smanjuju upale i oštećenje stanica. U prehrani Amerikanaca prevladavaju masne kiseline omega-6, što rezultira pravom epidemijom kroničnih bolesti – od bolesti srca, dijabetesa i artritisa do raka.

Smanjenje unošenja ribljeg ulja u hrani, odnosno masnih kiselina omega-3, rezultira povećanjem kroničnih i smrtonosnih bolesti. Tko u krvi ima uravnotežen odnos masnih kiselina omega-3 i omega-6, ima smanjenu vjerojatnost srčanog udara i dobivanja raka. Suvremena su istraživanja pokazala da se unošenjem 10 dekagrama plave ribe (losos, haringa, srdela, papalina, inćun, skuša, tuna) i jezerske pastrve dnevno, može već unutar 72 sata vidjeti njen pozitivan biokemijski učinak na tkiva. Nešto skromnije količine masnih kiselina omega-3 nalaze se u školjkama (dagnje i kamenice), jastozima, škampima i lignjama.

Ne koristi svaka riba našem zdravlju

Ljudski okoliš sve je zagađeniji. Pesticidi i druge industrijske kemikalije ne zagađuju samo biljke i životinje na površini Zemlje, već su njima ugroženi i morski organizmi.

Evo savjeta iz prehrane ribom koji će vam pomoći u čuvanju vašega zdravlja:

  • morskoj ribi dajte prednost pred onom iz potoka, rijeka i jezera, jer najvjerojatnije nije (ili je manje) zagađena,
  • dajte prednost manjim ribama, jer su kraće vrijeme bile izložene zagađenju,
  • jedite različite vrste riba, jer time smanjujete zagađenje iz jednog izvora,
  • nemojte jesti riblju kožu, jer se u njoj nalazi najviše kemijskih tvari,
  • ribe iz uzgojilišta imaju manje masnih kiselina omega-3 od onih iz "divljine",
  • trudnice bi trebale jesti manje ribe, jer bi otrovne kemijske tvari iz nje (ako je zagađena) mogle ošteti fetus.

Za alergiju nije kriv samo pelud

Kada se govori o alergiji, najčešće se spominju cvjetni pelud, prašina, životinjske dlake, grinje… Međutim, suvremena istraživanja pokazuju da alergente (i to vrlo opasne) možemo naći u pšenici, mlijeku, kukuruzu, soji i jajima.

Liječnici alergolozi rade testove alergije (kožne ili krvne), ali i osobe sklone alergiji mogu same utvrditi na što su alergične. Dovoljno je redom isključivati određene namirnice, voditi dnevnik učinka i – eliminacijom – doći do potvrde alergičnosti.

Izbjegavanjem uzimanja hrane koja izaziva alergiju, izlječenje nastupa trenutačno.

Nema sumnje, hrana je i lijek, ali ona može biti i izvor bolesti. Nažalost, jedemo sve lošiju, odnosno nezdraviju hranu, od one kemijski zagađene do proizvedene genskom intervencijom. Unatoč tomu, i mi sami možemo, koristeći suvremena saznanja, jesti ono što nas čini zdravijima.

prvi dio članka >>

Članak: Hrana je i lijek, autor: Borislav Ostojić
Narodni zdravstveni list, Rijeka, broj: 550-551, studeni-prosinac 2005

Tekstovi